‘Kuća bez krova’ - Obrasci neformalne izgradnje poslije rata 1992‒1995. u Bosni i Hercegovini

Kuća bez krova’: Obrasci neformalne izgradnje poslije rata 1992‒1995. u Bosni i Hercegovini istražuje prostorne i društvene transformacije u Bosni i Hercegovini nakon rata 1992–1995, kada su etničke podjele, migracije i institucionalni kolaps oblikovali procese prisilne tranzicije.
Ove tranzicije — od teritorijalnih i urbanih do ličnih i kulturnih — redefinisale su odnose između identiteta i prostora, ostavljajući trajne posljedice u pejzažu zemlje. Mapa prisilnih tranzicija nije samo geografska, već i simbolička, jer obuhvata migracije, ponovnu izgradnju doma i stvaranje novog života „iz ničega“.
Glavni fokus je proces samoinicirane, neformalne izgradnje kuća na urbanim periferijama, koji je postao dominantna postratna tipologija stanovanja i pragmatičan odgovor na egzistencijalne potrebe raseljenog stanovništva. Studija slučaja naselja Česma-Mađir u Banjoj Luci pokazuje kako su izbjeglice i interno raseljena lica kroz spontanu gradnju, improvizaciju i kolektivnu solidarnost stvarali nove oblike prostora, zajedništva i identiteta.
Analizom ličnih iskustava i svakodnevne prostorne prakse, knjiga otkriva kako proces izgradnje kuće postaje instrument društvene i kulturne regeneracije. Neformalna arhitektura se ne posmatra samo kao
posljedica slabih institucija, već i kao izraz otpornosti, kreativnosti i kulturne kontinuitete zajednice.
Monografija je strukturisana kroz pet poglavlja: od uvodnog prikaza ranjenog konteksta Bosne i Hercegovine i mape prisilnih tranzicija, preko analize naselja Česma-Mađir i obrasca nove izgradnje, do
završnog poglavlja koje razmatra procese (re)konstrukcije identiteta i svakodnevnog života. Zaključuje se da je proces neformalne izgradnje istovremeno proces stvaranja prostora i identiteta – nedovršen, dinamičan i otvoren za buduće interpretacije i primjene u drugim postkonfliktnim kontekstima.