Flora i vegetacija područja od značaja za zaštitu okoline Banjaluke i srednjeg toka Vrbasa

Autori

Jugoslav Brujić
Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet
https://orcid.org/0000-0002-8360-914X

Ključne riječi:

zaštićena područja, vaskularna flora, sintaksonomski pregled

Rezime

Monografija je sinteza decenijskih istraživanja flore i vegetacije na teritoriji Grada Banja Luka. Predstavlja i osnovu za elaboriranje zaštite prostora u smislu statusa po zakonu o zaštiti prirode. Sadrži sedam poglavlja: Predgovor, Uvod, Opšti dio, Ekofaktori, Flora, Vegetacija, Literatura i Autori fotografija. Glavna poglavlja (Flora i Vegetacija) sadrže prethodna istraživanja, posebna poglavlja o okolini Grada i srednjem toku Vrbasa, statuse zaštićenosti i ugroženosti vrsta, te prikaz stanišnih tipova (prema Habitat-direktivi EU i kartama obuhata). Monografija sadrži 50 fotografija, 20 karata i 183 jedinice literature.

Flora obuhvaćenog područja navodi 540 vrsta biljaka (od toga 38 mahovina), na bazi literature, terenskih istraživanja, baze flore RS ili herbarijuma Šumarskog fakulteta Banja Luka (BALU). U statusu ugroženih je 13 vrsta (prema IUCN_2020 globalna).  U statusu zaštićenih vrsta, prema Crvenoj listi RS, su 63 vrste, a 34 su strogo zaštićene; Zakon o šumama štiti 4 vrste: Ilex aquifolium, Populus canescens, Salix triandra i Taxus baccata. Apostrofirane su naturalizovane (18), invazivne (5) i silvikulturne vrste (7).

Prodromus vegetacije obuhvaćenog područja ima 180 asocijacija, 72 sveze, 47 redova, i 32 razreda, na bazi 220 fitocenoloških snimaka (118 Starčevice, 60 Trapiske šume i 42 Suturlije), te opise 23 stanišna tipa. U prodromusu su navedeni: naučni naziv sintaksona,     srpski naziv sintaksona, NATURA2000 stanišni tip, ekološki  indeksi staništa i dio  obuhvata  u  kojem  je  prisutan  sintakson (Starčevica,  Suturlija, Trapisti, Vrbas).

Preuzimanja

Podaci o preuzimanjima još uvijek nisu dostupni.

Biografija autora

Jugoslav Brujić, Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet

Jugoslav Brujić je rođen u Banjaluci 1961. godine. Diplomirao je u julu 1987. godine na Šumarskom fakultetu u Sarajevu. Čitavu karijeru je radio u Banjaluci, od 1993. godine na Šumarskom fakultetu. Magistarsku tezu je odbranio 2004. godine u Beogradu, a doktorsku disertaciju 2014. godine. Godine 2003. osnovao je nevladinu organizaciju Arbor magna, društvo za zaštitu prirodne baštine.

korice

Preuzimanja

Objavljeno

2025-02-05

Podaci o ovoj monografiji

ISBN-13 (15)

978-99938-56-58-0