Dijabetes i kardiovaskularna oboljenja

Dijabetes melitus predstavlja globalni zdravstveni izazov sa kontinuiranim porastom prevalencije i značajnim uticajem na morbiditet i mortalitet stanovništva. Kardiovaskularna oboljenja su najčešća i klinički najznačajnija hronična komplikacija dijabetesa, odgovorna za više od polovine smrtnih ishoda kod oboljelih. Povećani kardiovaskularni rizik kod osoba sa dijabetesom rezultat je kompleksne interakcije metaboličkih, hemodinamskih, inflamatornih i proaterogenih mehanizama koji dovode do strukturnih i funkcionalnih promjena vaskularnog endotela, ubrzanog razvoja ateroskleroze i progresivnog oštećenja kardiovaskularnog sistema.Hronična hiperglikemija, insulinska rezistencija, dislipidemija, arterijska hipertenzija, oksidativni stres i sistemska inflamacija predstavljaju ključne patofiziološke faktore koji doprinose nastanku i progresiji koronarne arterijske bolesti, cerebrovaskularnih oboljenja, periferne arterijske bolesti i srčane insuficijencije. Savremeni koncept liječenja dijabetesa prevazilazi isključivo postizanje glikemijske kontrole i usmjeren je ka sveobuhvatnom smanjenju ukupnog kardiovaskularnog rizika kroz multifaktorski pristup.Posljednje decenije obilježene su značajnim napretkom u razumijevanju kardiometaboličke povezanosti dijabetesa i kardiovaskularnih oboljenja, kao i razvojem terapijskih strategija zasnovanih na dokazima. Poseban značaj imaju nove klase antihiperglikemijskih lijekova koje su, pored metaboličkih efekata, pokazale sposobnost redukcije velikih kardiovaskularnih događaja, usporavanja progresije srčane insuficijencije i poboljšanja ukupnog preživljavanja pacijenata. Pravovremena identifikacija rizika, rana dijagnostika i individualizovan terapijski pristup predstavljaju ključne preduslove za optimizaciju kliničkih ishoda.