Uticaj pandemije COVID 19 na rezistenciju na antimikrobne lijekove

Antimikrobna rezistencija (AMR) danas predstavlja jedan od najvećih javno-zdravstvenih problema. Procjenjuje se da će do 2050. godine, AMR biti odgovorna za smrt preko 10 miliona ljudi, a da će troškovi vezano za hospitalizacije premašiti 100 triliona američkih dolara.

Povećana upotreba antibiotika vodi do pojave i širenja antimikrobne rezistencije (AMR), što predstavlja veliki izazov za globalnu strategiju zdravstvenih politika. Jedna od glavnih preporuka u savladavanju ovog problema jeste racionalna upotreba antibiotika.

Pandemija COVID-19 širom svijeta bila je praćena porastom potrošnje antimikrobnih lijekova. Iako je riječ o bolesti koju uzrokuje virus, potrošnja antimikrobnih lijekova je porasla zbog straha od mogućnosti bakterijske superinfekcije. Obzirom da je prošlo 5 godina od početka pandemije COVID-19, tek će u budućnosti provedene studije moći da procijene štetu nastalu na području antikrobne rezistencije. Jedna od najtežih posljedica je globalno širenje rezistentnih patogena, budući da patogeni ne poznaju granice. Nadzor nad antimikrobnom rezistencijom naročito je značajan u zemljama u razvoju, gdje nedostaju relevantni podaci o antimikrobnoj rezistenciji. Dodatan problem predstavlja činjenica da je u ovim zemljama kontrola infekcija ispod optimalnog nivoa, što predstavlja opasnost za brzo širenje patogena, kao i činjenica da su manje dospupni lijekovi za liječenje multirezistentnih organizama. Upravo zbog ove pojave, cilj ove monografije je da opiše kako je ova virusna pandemija uticala na porast propisivanja antimikrobnih lijekova i sekundarno na porast rezistencije u Republici Srpskoj, što predstavlja prvo ovakvo dokumentovano svjedočenje o AMR neposredno nakon pandemije COVID-19.